Priprema za realizaciju nastavnog sata iz informatike

0
Nastavna priprema iz predmeta: Informatika

Škola: OŠ “Mula Mustafa Bašeskija” Donje Moštre

Razred: 9 a, b, c, d, e

Realizator časa: Mirela Špiodić

Dan i datum: 2019.

Nastavna jedinica: For petlja uz pomoć micro:bita

PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

Tip časa: a) obrada novog nastavnog sadržaja, b) vježbanje, c) ponavljanje, d) utvrđivanje, e) sistematizacija

Nastavne metode: a) razgovor, b) usmeno izlaganje, c) demonstracija, d) ilustracija, e) rad na tekstu, f) diskusija, g) pismeni radovi, h) laboratorijski i praktični radovi, i) grafički radovi, j)  rad na računaru,

Nastavna sredstva i pomagala: a) slike, b) karte, c)knjiga-udžbenik, d) projektor, e)nastavni listić, f) tabla, kreda,g) pano, h)prirodni materijal, i) multimedija, j) računar, k) prezentacija l) micro:bit

Oblici rada: a) frontalni, b) grupni, c) rad u paru, d) individualni, e) _________________

Cilj sata:  Učenici  će moći rješavati određene zadatke koristeći For petlju u QBbasic-u ili C++,  a zatim će svoje znanje proširiti izradom istih zadataka  koristeći micro:bit, dat će svoj stav i mišljenje da li  je interesantnije i zabavnije programirati u QBasicu, C++ ili u Blocks koristeći micro:bit.

Zadaci nastavnog sata:

a) Obrazovni:Učenici će ponovititi  For petlju i izraditi programe u Qbasic-u,  vidjeti kako izgleda isti zadatak urađen u C++ , a zatim pomoću micro:bit i programa  na  web stranici:  https://microbit.org/, kreiramo program koristeći određeni blok sa for petljom.

b) Funkcionalni:Razvijati pamćenje i logičko razmišljanje kod učenika. Sposobnost promatranja, istraživanja i donošenje logičkih zaključaka. Usavršiti sposobnost zapažanja, jačati prosuđivanje, obrazlaganje i estetsku procjenu. Razvijati maštu, samouvjerenost, stvaralačko i kritičko mišljenje. Primjena micro:bita u svakodnevnom radu , učenju i životu.

c) Odgojni: Razvijanje samostalnosti i savjesnosti u radu, podsticati na kulturu komuniciranja, kao i slušanja. Izgrađivanje estetskih vrijednosti i pozitivnog odnosa prema radu. Razvijati kod učenika pozitivne osobine: upornost, sistematičnost, odgovornost, tačnost, urednost i konciznost u pismenom i usmenom izražavanju, sposobnost uvažavanja tuđeg mišljenja, rada u paru, kolegijalnosti. Razvijanjem kod učenika volju i želje za programiranjem, stalnim istraživanjem i napredovanjem.

 

ARTIKULACIJA NASTAVNOG PLANA

  1. UVODNI DIO SATA (oko 7-8 min):

U uvodnom dijelu časa razgovarat ćemo o For petlji o njenoj ulozi pri rješavanju određenih zadataka, koliko nam olakšava rad? Napomenuti učenicima da ćemo urađene zadatke u Qbasicu uraditi i takođe pomoću micro:bita. Učenici koji idu na dodatnu nastavu iz informatike uče programirati u C++, oni će programirati iste zadatke u C++, s ciljem promovisanja programiranja, dati mogućnost i drugim učenicima da se uključe i saznaju šta to učenici rade na dodatnoj nastavi i naravno da uporede naredbe programa. Ponoviti  kako spajamo micro:bit, koja je web stranica pomoću koje unosimo programe i iz koje skupine naredbi bi uzeli blok sa For petljom.

  1. Šta nam omogućava For petlja ?

For petlja nam omogućava da se djelovi programa ponavljaju automatski tačno određen broj puta.

  1. Koja je uloga početne i krajnje vrijednosti, a koja koraka step?

Početna vrijednost nam govori koja je to prva vrijednost koja ide kroz petlju, a krajnja koja je po posljednja vrijednost koja ide kroz petlju, korak step nam govori za koliko se ta vrijednost uvečava posle svakog prolaska kroz petlju.

  1. Ponoviti, kako snimiti program na računar?

Idemo na File/Save/dati ime našem programu.

  1. Da li For petlja može bez naredbe Next?

For petlja ne može bez naredbe Next.

  1. Kako bi uradili zadatak da nam program QBasic treba 10 puta ispisati naše ime, a da ne koristimo petlju?

Koristili bi naredbu Print, i to bi nam oduzelo puno vremena.

  1. Da li možemo koristiti micro:bit pri programiranju sa For petljom?

Da, jer ima blokove s tim naredbama.

Podijeliti nastavne listiće, koje trebaju popuniti s ciljem provjere usvojenosti gradiva.

GLAVNI DIO SATA(oko 35 min): Ući u QBasic i uraditi zadatak: Napisati program koji će ispisati brojeve od 1 do 5 na izlazu. Rješenje učenici mogu provjeriti na projektnom platnu.

Zatim zadati zadatak u kojem trebaju da ispišu brojeve od 10 do 1(znači u opadajećem redosljedu). Predhodni zadatak snimiti, a ovaj novi unijeti prepravljajući vrijednosti ulaza, izlaza i koraka step.

Učenici  su ranije upozati sa micro:bitom  i nekim mjerama predostrožnosti sada možemo otvoriti kutije sa našim mikro:bitovima i priključiti ih na računar. Učenici povezuju USB kabal sa micro:bitom i priključuju na računar.

Zatim idu na web stranicu: microbit.org, i programiraju.

  1. Kodirati svoj Micro:bit koristeći Blocks, rade isti zadatak kao u Qbasicu, treba ispisati sve brojeve od 1 do 5.  Pritiskom na tiku A treba ispisati sve brojeve od 1 do 5 (pritiskom na tiku A pokrenut ćemo For petlju  koja se sastoji od početne vrijenosi (0).

Pitanje: Da li nam je potrebno da kreiramo neku varijablu npr. „n“, kao brojač?

Neki od odgovora i mišljenja učenika:

1) Naravno, jer smo i u Qbasicu imali brojač.

2) Kreiramo varijablu „n“ koju upotrebljavamo za pohranu vrijednosti brojača, te krajnje vrijednosti(5) For petlje.

Pitanje: Koliko puta će  petlja izvršiti ponavljanje?

Neki od odgovora i mišljenja učenika:

  • Prolaskom kroz petlju zadnji broj ponavljanja(6), vidjet ćemo vrijdenosti na micro:bitu (od 0 do 5).

Pitanje:  Koja je razlika između koda kada stavimo pauzu i kada je ne stavimo?

  Neki od odgovora i mišljenja učenika:

1) Ona određuje vrijeme da li će nam  Micro:bit brže pokazati rezultate ili ne.

2) Blok pause definira vrijeme između prolaska kroz petlju u  milisekundama.

 2.Zadatak. Kad protresemo micro:bit treba ispisati brojeve od 10 do 1 i svoje ime.

Pitanje: U Qbasic-u smo imali Korak (Step -1), jer program ispisuje za jedan broj manje svaki put kad prođe kroz petlju. Šta bi smo ovdje mogli dodati?

Neki od odgovora i mišljenja učenika:

  • Trebali bi brojač umanjiti za 1.
  • Dodati još jedan brojač tj. varijablu koja bi nam poslužila za ispis dobivene razlike i broja 10.
  • Ovdje možemo dodali i varijablu npr. „z“ koju koristimo za upis i prikaz vrijednosti dobivene iz razlike broja 10 i varijable „n“ koja broji prolaske kroz petlju.

Preporučiti učenicima da koriste naredbu pause koja definira  vrijeme(100) između prolaska kroz petlju u milisekundama. Posle možemo dodati da ispiše i ime učenika ili ime naše škole.

Dati mogućnost učenicima da oni osmisle i kreiraju neki program u grupi od po dva ili tri učenika po svojoj volji uvažavajući naravno mišljenje, stav i tvrdnje drugog učenika, koristeći  For petlju.  Dati im vremena da osmisle zadatak, ohrabriti ih da postavljaju pitanja i traže pomoć prvo jedni od drugih a kasnije i od nastavnice. Neki od programa koje su učenici kodirali u Micro:bitu: Ispis brojeva: 3,6,9,12,15.

Takođe uputiti učenike osim što mogu programirati povlačenjem blokova, mogu svoje programe pogledati kako izgledaju u programu JavaScript.

Ponoviti još jednom preuzimanje programa.

Nakon što se program napiše, upiše se njegovo ime i klikne na Preuzimanje (Download).

Program je preuzet u zadanu mapu na našem računaru, najčešće u mapu Preuzimanja (Downloads).  Potrebno je da kopiramo programa na micro:bit.

Kodiranje s micro:bitom u Blocks-u

Kodiranje u C++.

Kodiranje u Qbasicu.

Istodobno na micro:bitu može biti spremljen samo jedan program. Svako od učenika će dobiti anketni listić u koji će unijeti svoja zapažanja, stavove i mišljenje koja će ih pripremiti da lakše uđu u debatu koja slijedi.

Otvoriti debatu da li je interesantnije i zabavnije praviti programe u Qbasicu ili  JavaScript/Blocks. Učenici iznose svoje kritičko mišljenje, činjenice  i zaključke  samim tim daju dokaze i tvrdnje zašto je to tako.

Pitanja koja su postavljena:

  1. Koliko im vremena treba da isiti zadatak urade u Qbasicu, a koliko u JavaScript/Blocks?
  2. Koja aplikacija je jednostavnija za rad?
  3. Dati neki dokaz, koja aplikacija nudi bolju mogućnost napredovanja uključujući i C++?
  4. Da li su oni upoznati još sa nekim aplikacijama koje imaju iste mogućnosti?

Pitanja višeg reda:

  1. Da li je micro:bit jedno od najboljih mogućnosti koje nudi informacijona tehnologija za dalje napredovanje i edukaciju?
  2. Razmišljaju li o tome da bi i oni mogli biti dobri programeri, samo treba malo više  truda i rada. Šta bi ste Vi promjenili u ovim programima, dodali i da li nešto po Vama treba da se promijeni.
  3. Koje su to Vaše ideje?

(Dati učenicima vremena da malo umuju i teoretiziraju)

Zaključak: Bitno je istraživati, raditi, razmišljati o ideji koju imamo, vjerovatnoći za njeno izvršenje, nastojati dobiti što bolje rezultate i boriti se za svoj stav, tvrdnje pokrepiti dokazom, a svaki program donosi neku korist i može se puno naučiti.

ZAVRŠNI DIO SATA: (oko 3-4 min.)

Postaviti nekoliko pitanja s ciljem što boljeg usvajanja nastavnog gradiva:

– U kojim sve programima koristite For petlja?

-Koje su sigurnosne mjere pri korištenju micro:bita?

-Kako ulazimo u program  JavaScript/Blocks?

-Kako snimamo program i prebacujemo ga na  micro:bita?

Ocijeniti nekoliko učenika. Pokazati im na projektnom platnu web stranice na kojima oni mogu izučavati mikro:bit.

Micro:bit osnovne upute za rad i edukacijski materijali http://izradi.croatianmakers.hr/bbc-microbit-osnovni-edukativni-materijali/

Edukacijski materijali i riješeni zadaci: http://izradi.croatianmakers.hr/bbc-microbit/

 

Micro:bit resursi za učitelje i predavače http://microbit.org/teach/