Pismena priprema iz nastavnog predmeta matematika

0

PISMENA PRIPREMA IZ NASTAVNOG PREDMETA MATEMATIKA

ŠKOLA: Osnovna škola “Novi Šeher” u Novom Šeheru

REALIZATOR  ČASA: Admir Mustafić

DATUM: 18.03.2019. godina

RAZRED I ODJELJENJE: IV-1 (Centralna škola)

NASTAVNI PREDMET: Matematika

BROJ ČASA: 97.

NASTAVNA JEDINICA: Nejednačine oblika  a*x < b

CILJ ČASA: Osposobljavanje učenika da shvate i rješavaju nejednačine oblika  a *x < b u okviru prve hiljadice. Usvajanje novih matematičkih pojmova i termina u okviru računskih operacija množenja i dijeljenja.

ZADACI:

Obrazovni (formiranje pojmova, predstava i zakonitosti):

  • naučiti samostalno rješavati nejednačine oblika  a*x< b;
  • samostalno moći riječiti jednostavne nejednačine;
  • razumijevanje veze između faktora, dijeljenika i djelioca;
  • razumijevanje veze između množenja i dijeljenja;
  • razumijevanje veze između jednačina i nejednačina;

 

Funkcionalni (razvoj sposobnosti, vještina, misaonih operacija):

  • osposobljavanje učenika da primjenjuju definicije izračunavanja nepoznatog faktora kod jednačina i nejednačina na konkretnim matematičkim zadacima;
  • razvijenja logičkog i analitičkog mišljenja na osnovu poznatih komponenti pri određivanju nepoznatog faktora u matematičkom zadatku u obliku nejednačine ili teksta;
  • osposobljavanje da se matematički problem iskazan tekstualno prikaže matematičkim terminima u obliku nejednačine;
  • rješavanje nejednačina oblika a*x< b;
  • razvijanje logičkog i analitičkog mišljenja na osnovu poznatih podataka i formiranja algoritma rješavanja nejednačina;
  • razvijanje vještine pimenog i usmenog obrazlaganja svakog izraza pri rješavanju nejednačina;

 

 Odgojni (razvoj navika, interesa, pogleda na svijet, osobina ličnosti):

  • formiranje preciznosti pri računanju i urednosti pri zapisivanju rješavanja nejednačina;
  • sticanje osjećaja za saradnju, oblika pružanja ili primanja pomoći pri rješavanju nejednačina u okviru odjeljenja;
  • pravilno i spretno rukovanje priborom za pisanje

 

TIP ČASA: Obrada novog gradiva.

OBLIK RADA: Frontalni, rad u parovima, individualni rad.

NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje, razgovor, projektno učenje, demonstracija, pisanje, metoda ilustracije.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udžbenik, radna sveska, nastavni listići, tabla,

slika – aplikacija, sveska.

KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA: Bosanski jezik i književnost, Moja okolina i Likovna kultura.

ANALIZA USLOVA: Odjeljenje se sastoji od 28 učenika koje je formirano je ove školske godine od dva odjeljenja III-1 i III-2, što znači da su učenici jednog odjeljenja tri godine nastavu pohađali kod drugog učitelja/učiteljice. Do sada su se djeca navikla jedni na druge, većem broju đaka, kao i na moj način rada. Zbog specifičnosti uslova i sastava odjeljenja i upućenosti učenika jedni na druge u maloj seoskoj zajednici izražen je visok stepen međusobnog pomaganja u radu. Dobra osnova stečenog znanja (u skladu sa njihovim sposobnostima) iz prethodnih razreda i velika ljubav prema ovom predmetu donosi pozitivne rezultate. Većina đaka spremno je da se suoče sa problemima i izazovima, lutaju, traže, pronalaze rješenja. Realizacija ovog oglednog časa će se održati u učionici koju svakodnevno koristimo uz primjenu skromnih raspoloživih nastavnih sredstava.

LITERATURA ZA NASTAVNIKA: Priričnici za nastavnike, udžbenik, internet, publikacije i dr.

 

MIKROARTIKLULACIJA ČASA:

Uvodni dio časa (do 15 minuta)

  • Motivacioni dio časa: razgovor o proljeću.
  • Ukratko ponoviti šta smo radili na proteklom času
  • Uraditi nekoliko zadataka množenja, dijeljenja i obrađenih jednačina
  • Najaviti cilj časa

 

Glavni dio časa (oko 25 minuta)

  • Istaknuti naslov na tabli i datum rada ćiriličnim pisanim slovima (međupredmetna korelacija).
  • Pokazivanje plakata sa motivom rode (međupredmetna korelacija).
  • Upoznavanje sa znakom manje je (<).
  • Rješavanje primjera zadatka iz matematike – objašnjavam postupak.
  1. a) lokičko razumijevanje zadatka.
  2. b) matematičko rješavanje zadatka.
  • Rad u parovima (nastavni listići).
  • Izvođenje zaključka.
  • Rad na tabli (opcionalno).

Završni dio časa ( oko 5 minuta)

  • Učenicima dijelim listiće sa sadržajem koji treba biti u sveskama.
  • Kratko ponavljanje – kako rješavamo jednačine i nejednačine?
  • Domaća zadaća.

 

MAKROARTIKULACIJA ČASA

Uvodni dio časa (do 15 minuta)

  • Pozdravljam učenike i na svoj način popravljam raspoloženje nenaspavanim 😉
  • Upisujem nastavnu jedinicu u dnevnik rada i odsutne učenike.
  • Da li ste imali domaću zadaću?
  • Ko će mi reći šta je trebalo uraditi za domaću zadaću? (Završiti jednačine koje nismo stigli uraditi u školi.)
  • Motivirati učenike za rad kratkim razgovorom o proljeću i vijesnicima proljeća.
  • Znate li djeco koje godišnje doba nastupa za nekoliko dana? (21. marta počinje proljeće.)
  • Znate li koji su vijesnici proljeća? (visibaba, jaglac, jagorčevina, laste, rode..)
  • Znate li koje su ptice selice i zašto se sele? (laste, rode i sele se u toplije krajeve)
  • Ja ću vam sada pokazati jednu pticu selicu koja se vratila sa juga – otkrivam plakat na kojem je nacrtana roda. Ona će da nam pravi društvo na matematici, a možda nam i zatreba na času. Na ovom času očekujem da budete marljivi i pažljivi kako bi pokazali da ste jedan od najboljih razreda u školi.)

 

  • Zainteresirati učenike za aktivno angažovanje u daljem toku časa.
  • Šta smo radili iz matematike proteklih časova? (množenje, dijeljenje, zadaci sa više računskih operacija, upotreba zagrada i jednačine oblika: a x = b,  x : a = b, a : x = b.)
  • Na tablu lijepim papir sa naznačenim nastavnim jedinicama koje smo radili.
  • Uradićemo nekoliko zadataka kako bi mogli lakše razumjeti novu lekciju koju ćemo danas raditi.

 

 

Glavni dio časa (oko 25 minuta)

  • Najavljujem cilj časa: Danas ćemo naučiti kako se rješavaju nejednačine oblika a*x < b
  • Na tabli ćiriličnim pismom ispisujem naslov današnje nastavne jedinice. Zapisujem i datum.
  • Ponovo ističem sliku – plakat na kojem je nacrtana roda. Ovaj puta razgovaramo o tome šta roda voli da jede. (Roda voli da jede ribe i žabe).
  • Nacrtane žabe dodajem pored rode sa obje strane.
  • Šta uočavamo na crtežu sada? (Sa obje strane rode nalaze se po tri žabe).
  • Koji bi matematički znak stavili između ove dvije grupe žaba? (Znak jednako – znak jednakosti = )
  • Ističem na tabli znak jednakosti koji sam unaprijed pripremio.
  • Jednu žabu iz prve grupe prebacujem u drugu grupu i pitam učenike šta sada uočavaju? (Uočavamo da nemamo jednak broj žaba na obje strane).
  • Da li da ostavimo znak jednako ili moramo drugačiji znak napisati? (Treba nam znak manje je <)
  • Sada našoj rodi docrtavam dio kljuna kako bi kljun bio otvoren i kako bi izgledao kao naš znak nejednakosti < (manje je).
  • Sada će nam jedan učenik pročitati zadatak koji se nalazi odmah ispod naslova naše nove lekcije. (Jedan učenik dobrovoljno se javlja da pročita tekstualni zadatak napisan ćirilicom – korelacija sa bosanskim jezikom.)
  • Zadatak glasi: U pet kartonskih kutija bile su zapakovane lopte tako da je u svakoj kutiji bilo jednako lopti. U svih pet kutija bilo je manje od 30 lopti. Koliko je lopti moglo biti u svakoj kutiji?

Iz pročitanog zadatka odmah vidimo da se radi o nejednačini.

  • Na tablu lijepim pet kvadratnih praznih papira koji će simulirati kutije iz pročitanog zadatka. Na papire docrtavam loptice kako bi učenicima prvo objasnio logičko razumijevanje zadatka, a nakon toga i matematičko rješavanje zadatka kako je i naglašeno na planu table ispod.

  • Odgovor: U svakoj kutiji je moglo biti 1, 2, 3, 4 ili 5 lopti. Nulu smo isključili.
  • Sada kada smo naučili kako se rješavaju nejednačine. Možemo probati da uradimo nekoliko jednostavnih nejednačina u parovima. Pošto je u odjeljenju veliki broj učenika i nije lahko pomjerati klupe, odlučio sam se za ovaj čas za rad u parovima.
  • Svakom paru dijelim nastavni listić sa zadacima. To znači da svaka klupa ima jedan nastavni listić koji skupa rješavaju. Svaki par se dogovara ko će zapisivati na nastavnom listiću.

 

 

  • Kontrolišem tok rada, dajem dodatna objašnjenja po potrebi. Pomažem slabijim đacima u radu. Nakon isteka predviđenog vremena za rješavanje nastavnog listića tražim od učenika da zajednički donesemo zaključak.
  • Da li je bilo teško rješiti zadatke? Kako ćemo sada nekome reći šta su to nejednačine.

 

NEJEDNAČINA JE MATEMATIČKI IZRAZ KOJI POVEZUJE POZNATE I NEPOZNATE VELIČINE UZ POMOĆ ZNAKA NEJEDNAKOSTI.

  • Ako znamo riješiti jednačinu, onda možemo samostalno riješiti i nejednačinu. Razlika između jednačine i nejednačine je u tome što:
    • Jednačina ima samo jedno rješenje
    • Nejednačina ima više rješenja.
  • Opcionalno dati učenicima dobrovoljcima da urade neke zadatke iz udžbenika na tabli kako bi dodatno naučili način rješavanja nejednačina.

 

Završni dio časa ( oko 5 minuta)

  • Svim učenicima dajem papir na kojem je ispisan sadržaj sa table koji će naknadno zalijepiti u svoje sveske.
  • Provjeravam stepen zadovoljstva učenika samim časom kroz razgovor i razmjenu mišljenja.
  • Domaća zadaća: Prepisati i uraditi zadatke koji se nalaze u udžbeniku na strani 95.

 

Plan table: