Učenje izvan škole i saradnja sa porodicom
Osnovna vrijednost domaće zadaće je što ona djetetu pruža mogućnost samostalnog rada. Da bi to ostvarili zadaća ne treba nadmašiti dječije sposobnosti, tako da djeca mogu raditi samostalno uz minimalnu pomoć.
Uloga domaće zadaće je u utvrđivanju nastavnog sadržaja i njegovom produbljivanju, sticanju radnih navika, razvijanju samostalnosti, preciznosti i kreativnosti, razvijanju i poticanju saradnje među učenicima, ostvarivanje interakcije učenik-nastavnik-domaći zadatak, osposobljavanju za korištenje drugih izvora znanja i uključivanju roditelja.
Domaći zadaci imaju svoju odgojnu vrijednost, jer svestrano utiču na razvoj niza pozitivnih osobina ličnosti, samostalnost u radu, istrajnost, upornost, osjećanje zadovoljstva zbog postignutih rezultata itd. Kad se govori o obrazovnom zadatku dječijeg domaćeg rada, onda se to odnosi na utvrđivanje stečenog znanja u školi, kao i ponavljanje. Radeći domaće zadatake svakodnevno dijete stvara neophodnu radnu naviku i postepeno stiče kondiciju za sve duže intelektualne radnje.
Između razredne i predmetne nastave mora postojati razlika u količini zadaća koju učenici dobiju. Učenicima nižih razreda treba zadavati manje zadaće (u prosjeku dva zadatka po predmetu i dnevno najviše iz dva predmeta), nego učenicima viših razreda. Kada govorimo o predmetnoj nastavi, posebno moramo voditi računa da zadaća ne bude u velikom obimu. Neophodna je međusobna koordinacija između predmetnih nastavnika zbog velikog broja nastavnih sadržaja. Veoma je važno da se prilikom zadavanja zadaće predmetni nastavnici daju različite tipove domaćih zadataka (voditi se Bloom-ovom taksonomijom).
Stres je sinonim mentalne, emotivne i tjelesne napetosti. Iako je dokazano da je manja količina napetosti potrebna kako bismo postigli uspjeh, ipak pretjerana napetost uzrokuje poteškoće. Do stresa dolazi kada osoba osjeća da su zahtjevi okoline veći od njenih mogućnosti. Nasreću, svaki pojedinac razvija strategije koje omogućuju da se prilagodi promjenama i da se zaštiti od prevelikih interea okoline. Stresna je situacija ona koju osobu tjera da bježi ili da se bori. Suprotnost stresu je mirnoća. Mirniji život možemo postići uz pomoć meditacije, zdrave prehrane, tjelesne aktivnosti, pozitivnog ramišljanja, postizanja realnih ciljeva, definisanja osobnih ciljeva…
Uzroci stresa mogu biti različiti:
• Nedostatak vremena i previše zadataka, nerealni rokovi.
• Manjak kontrole nad zadacima koje moramo obaviti.
• Način razmišljanja, karakter.
• Frustracije, neispunjenje vlastitih ciljeva i želja.
• Nedostatak podrške od strane obitelji i prijatelja, kompetitivnost, zavist, loši međuljudski odnosi.
Važno je definisati cilj domaće zadaće kojim određujemo načine izrade: vježbanje, priprema ili izrada domaće zadaće. Kada se zadaća daje u svrhu vježbe, trebala bi biti struktuirana oko sadržaja s kojim su učenici dobro upoznati. Kada se zadaća daje u svrhu pripreme za novi sadržaj ili razrade sadržaja koji je obrađen, nastavnik bi trebao zadati zadaću koja potiče učenike na razmišljanje.
Prema istraživanju Nacionalne edukacijske agencije i Nacionalne roditeljsko-profesorske agencije, koje je objavljeno 2015. godine u Americi, optimalno vrijeme koje učenik dnevno treba posvetiti za izradu domaćeg zadatka kod kuće se planira u skladu sa njegovim uzrastom. U istraživanju se navodi da učenici u prvom razredu trebaju provesti dnevno 10 minuta u izradi domaće zadaće. Prelaskom iz razreda u razred povećava se i vrijeme za 10 minuta. Sljedeća tablica pokazuje koliko u prosjeku učenici trebaju posvetiti izradi domaće zadaće po uzrastima.
Kompletan dokument možete preuzeti OVDJE.
AUTORICE: Eldina Dizdar, prof razredne nastave OŠ „Isak Samokovlija“
Beba Šarkinović, mr razredne nastave OŠ „Džemaludin Čaušević“
Nina Mrvoljak prof matematike OŠ“Džemaludin Čaušević“