The post Promocija slikovnice Čekmedže autorice Melise Ščetić appeared first on Bosanska Knjiga.

The post Knjiga Čudna družina u suradnji s Centrom za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo appeared first on Bosanska Knjiga.

Kroz stečena znanja svakako osvještavamo svoje nedoumice i zablude što nam u konačnici omogućava da spremnije odgovorimo svim izazovima u transformaciji podučavanja.

Kroz ovakve edukacije učimo o sebi, drugima vjerujući da je učenje neprekidna aktivnost koja nas oblikuje profesionalno ali i privatno.

Zato danas na kraju radnog vikenda u prostorijama Bosanske knjige uz čvrsto uvjerenje da uvijek ima prostora za osobni rast i razvoj mi se istinski zahvaljujemo svima vama na druženju, razmjeni iskustava, osmijehu i potpori.

The post Edukacija “Naš put učenja” appeared first on Bosanska Knjiga.

The post Promocija knjige Let s jednim krilom autorice Lane Šuvalije appeared first on Bosanska Knjiga.

The post Promocija knjige Želim autorice Sanele Milak appeared first on Bosanska Knjiga.

Stručna Saradnica

JU OŠ “Hasan Kikić” Sarajevo

Škola u srcu zajednice

Volontiranjem u zajednici rastemo i kreiramo promjene

Empatija, inovativnost, kreativnost, vizija, znanje, strategija… ključni su pojmovi kada spomenemo programe školskih volonterskih timova.

Koncept školskog volontiranja podrazumijeva promoviranje i kvalitetno organiziranje volonterskih aktivnosti za učenike u lokalnim zajednicama uz podršku civilnog društva, kako bi se povećao broj kvalitetnih i održivih školskih volonterskih programa.

Razvijanjem osjećaja za brigu i pomoć onima kojima je to potrebno, osnažujemo našu zajednicu i učimo djecu empatiji.

Volontiranje pomaže u stvaranju osjećaja pripadnosti i umanjuje osjećaj društvene marginalizacije i isključenosti.

Školski volonteri – kreatori promjena

Volontiranje o kojem mi govorimo i kojim se bavimo je puno više od neplaćenog rada. Volontiranje je prilika za stvaranje uslova za razvoj programskih sadržaja koji omogućavaju izgradnju podržavajuće društvene svijesti i stvaranje mreže podrške za svako dijete.

Dan za dobro djelo

Pružanjem podrške projektima od društvenog značaja i ulaganjem u kvalitetne volonterske programe razvijamo kulturu društvene brige.

Volontiranje – snaga dobre volje i čiste ljubavi

Volontiranje uključuje želju za pomaganjem, promjenom, altruizam, a s druge strane  predstavlja potrebu za kreiranjem okruženja u okviru škole koje će omogućiti podsticanje djece i mladih na volonterske aktivnosti s jedne strane, te otvoriti školu zajednici i omogućiti uključivanje zajednice u školu.

Kupi čas – volontiraj za nas

Svaka škola kroz koncept volontiranja može realizirati brojne community projekte, programe podrške i mentorstva kroz koje će promovisati vrijednosti društveno – korisnog rada i aktivizam u zajednici.

“ZA SRETNO DJETINJSTVO” – Program podrške socijalnoj inkluziji svakog djeteta

Kažu da je posao vidljiva ljubav. Te su riječi dokaz toga koliko dobijamo, rastemo i nudimo kroz posao koji radimo.

Svako dijete ima pravo na sretno djetinjstvo, a svi mi imamo odgovornost da im u tome pomognemo.

The post Škola u srcu zajednice: Volontiranjem u zajednici rastemo i kreiramo promjene appeared first on Bosanska Knjiga.

Pišu:

Adnan Islamović, magistar biologije Gimnazija „Maarif Koledž“ Sarajevo

Eldina Dizdar, prof razredne nastave OŠ „Isak Samokovlija“

Cilj razvoja ENABLE-BiH, projekta uz podršku organizacije Save the Children i  Američke agencije za međunarodni razvoj baziran je na želji da se kroz primjere pokaže da se odgoj i obrazovanje koji se odnosi na, STEM pristup učenju može uvesti u svakodnevni život učenika kroz redovni Nastavni plan i program, različite nastavne oblasti prirodnih nauka, tehnike i matematike te razviti vještine i kompetencije učenika neophodne za sektore ekonomije bazirane na znanju.

STEM U BOSNI I HERCEGOVINI

Šta je to STEM?

Davne, 1990. godine Nacionalna zaklada za poticanje nauke (National Science Foundation) upotrijebila je akronim SMET koji potiče od prva četiri slova oblasti prirodnih nauka, matematike, inžinjerstva i tehnologije. Akronim SMET, šira javnost spoznaje već 2003. godine, dok se njegova izmjena u STEM koristi već krajem 2007. godine. STEM pristup učenju obuhvata oblasti prirodnih nauka (nastavni predmeti Biologija, Hemija, Fizika), tehnike i informacioni tehnologija (predmeti Tehnički odgoj, Informatika) i matematika. Moguće je i neophodno raditi na razvijanju STEM kompetencija kod učenika, kao sastavnog dijela odgojnog procesa, tokom kompletnog školovanja kroz sve nastavne predmete iz disciplina, uključenih u STEM pristup obrazovanju što podrazumijeva obavezno davanje interdisciplinarnog predznaka ovom pristupu poučavanja baziranom na vezi između ishoda učenja s određenim oblastima ekonomije zasnovane na znanju, čiji je krajnji cilj unapređenje života učenika u Bosni i Hercegovini nakon kraja srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.

Koji su ključni dokumenti za uvođenje STEM-a u redovno obrazovanje?

Ključni dokumenti za uvođenje STEM pristupa obrazovanju u redovno osnovno i srednje obrazovanje rezultat su aktivnog rada velikog broja obrazovnih domaćih i stranih profesionalaca, koji su kreirali Operativne smjernice za implementaciju operativnog nastavnog plana i programa za STEM kompetencije i priručnike za mentore i nastavnike. Predložene su poveznice između definiranih ishoda učenja školskih predmeta iz STEM oblasti na kraju 3., 6. i 9. razreda osnovnog obrazovanja i na kraju četvrtog razreda opšteg srednjeg obrazovanja. Svakako jedan od ključnih dokumenata za planiranje, pripremu i izvođenje STEM nastavnog časa jeste Zajednička jezgra nastavnih planova i programa (ZJNPP).  Zajednička jezgra nastavnih planova i programa razvijena je kao odgovor na ekonomske izazove. Bosna i Hercegovina mora pripremiti mlade učenike iz svoje zemlje za uspješno učestvovanje u današnjoj visokotehnološkoj ekonomiji. Zajedničke jezgre nastavnih planova i programa definirane su na ishodima učenja za sve školske predmete, koji se tiču STEM-a i koje učenici u Bosni iHercegovini uče od prvog razreda osnovne škole, pa sve do kraja četvrtog razreda gimnazije – moja okolina, priroda, priroda i društvo, informatika, tehnička kultura, biologija, geografija, hemija, fizika i matematika.

ZJNPP se bazira na nekoliko ključnih pojmova: Indikatori, ishodi učenja, kompetencije komponenta, oblast i odgojno-obrazovno područje.

Više indikatora definišu određeni ishod učenja za kraj pojedinih obrazovnih razdoblja i pokazuju stepen dostizanja ishoda učenja.

Ishodi učenja su izjave/iskazi u kojima se navodi što bi učenici trebali znati ,razumjeti ili učiniti-pokazati kao rezultat učenja.

Kompetencije predstavljaju dinamičku kombinaciju kognitivnih i metakognitivnih vještina, znanja i razumijevanja, komunikacijskih intelektualnih i praktičnih vještina, te etičkih vrijednosti koje pojedincu omogućavaju da aktivno i efikasno djeluje u određenoj situaciji.

Komponenta je dio oblasti kojom se definišu određena znanja,vještine i sposobnosti,te sadržaji koji su značajni.

Oblast je dio odgojno-obrazovnog područja  ili nastavnog predmeta ,a predstavlja organizovani  skup znanja,vještina i stavova.

U kakvom položaju je STEM obrazovanje u Bosni i Hercegovini

Od iznimne važnosti bila je saradnja Ministarstva obrazovanja i Pedagoških zavoda na nivou države, kako bi krajnji rezultat bilo opremanje 12 model škola za izvođenje STEM nastave i edukacija STEM mentora/trenera, i nastavnika u osnovnim i srednjim školama, koji će vršiti implementaciju zadatih ciljeva. U sklopu projekta ENABLE-BiH izvršena je obuka i educirani su obrazovni profesionalci – budućih STEM master trenera/mentora koji su osposobljeni da primjenjuju STEM pristup u učionici te da obučavaju i podržavaju druge obrazovne profesionalce u primjeni STEM obrazovanja u model područjima/školama u partnerstvu sa Save the Children-om i nadležnim ministarstvima u ciljnim područjima BiH. Tim profesionalaca STEM trenera/mentora koji ima zadatak da tokom dvogodišnjeg monitoringa obezbijedi provođenje Stem pristupa u nastavi u dvije model škole u Kantonu Sarajevo čine: Mirsad Kazazović,Adnan Islamović, Ibrahim Muharemović,Edin Tabak, Aida Rizvanović, Amela Mujagić,Dževdeta Dervić,Lejla Sabljica,Sandi Tafro, Sanela Sirćo I Eldina Dizdar.

Od velikog značaja je svakako činjenica da je resorno ministarstvo obrazovanja prepoznalo značaj ovog projekta, te da podržava imlementaciju Stem pristupa u nastavi. Bitna činjenica je i da IK „Bosanska knjiga“ također ide u korak sa savremenim tokovim obrazovanja, te da se u ponudi ove izdavačke kuće može pronaći i savremeni Digitalni priručnik o STEM oblastima, autorice Lemane Terzimehić, sa svim pratećim digitalnim materijali ma za nastavnike/ce i učenike/ce.

Kako su sektori ekonomije bazirani na znaju povezani sa STEM pristupom obrazovanju?

Ishodi učenja unutar jednog i između više nastavnih predmeta u direktnoj u vezi sa odabranim sektorima ekonomije zasnovane na znanju u BiH gdje se očekuje da stečene STEM kompetencije budu primijenjene na način da doprinesu ekonomskom razvoju zemlje. U oblast prirodnih nauka (Science), klasificirana su dva sektora: Savremena poljoprivredna proizvodnja i Zdravstvo i medicina. Oblast tehnologije (Technology) tklasicira dva sektora: Informaciono-komunikacione tehnologije i Tehnologije materijala. Proizvodnja i prenos energije, zajedno sa energetskom efikasnošću čine jedini sektor inžinjerstva (Engeneering). Matematici (Mathematics) svoje prisustvo pronalazi u svim disciplinama. Sektor biznisa je zastupljen sa poduzetništvom i finansijskim uslugama. U sektoru usluga su kao poveznice uzeti: sport, turizam i umjetnost, povezana sa zabavom. Pet klasičnih STEM sektora služe kao poveznica u ovoj vrsti obrazovanja. Pet sektora iz biznisa i usluga ima istu funkciju kao i STEM oblasti.

Prednoti STEM obrazovanja?

U STEM obrazovanju sa učenja o predmetu se prelazi na savladavanje metoda kojima se znanje stiče i koristi. Ključna osobina STEM pristupa je sistematsko nastojanje da učenik od objekta postane subjekt obrazovanja. I znanje i kompetencije kao elementi sadržaja se prezentuju tako da „učenik“ od pasivnog ili receptivnog  postane aktivni subjekt nastave, da paostanu objekat kritičkog promišljanja.

Kako implementirati STEM obrazovanje u osnovno i sednješkolsko obrazovanje?

U cilju razvoja i ekonomskog iskorištavanja tehničko-tehnoloških te društvenih vještina i sposobnosti učenika i uključivanju i drugih nastavnih predmete u radu na zajedničkim aktivnostima sa STEM pristupom obrazovanju, neophodno je da svaki nastavnik prije početka nove školske godine kreira Godišnji plan i program rada za nastavni predmet koji predaje. Kreirane nastavne pripreme i Plan i program rada moraju biti napravljeni u skladu sa važećim Programom rad i Zajedničkoj jezgri nastavnih planova i programa i dostavljeni direktoru škole. Na ovaj način pripremljeni sadržaji za izradu projekata i za korelaciju nastavnih predmeta, mogu se uvrstiti u Godišnji program rada škole, na prijedlog direktora i uz usvajanje Školskog odbora. Međutim, od velike važnosti je međusobna saradnja predmetnih nastavnika, koji trebaju usko sarađivati u cilju razvijanja zainteresovanosti učenika za izbor zanimanja koja su od velike tržišne potrebe. Svaki predmetni nastavnik je stručan u oblasti koju predaje, te potreba da jedni drugima trebaju u STEM pristupu obrazovanja je neosporna. Nije neophodno samo se zaustaviti na korelaciji nastavnih predmeta, nego je neophodno da učenici primjene usvojeno znanje, definirano na ishodima učenja, a koji su u uskoj vezi s određenim KBE sektorima. Nastavnici od učenika očekuju da u skladu sa svojim uzrastom , vještinama i kompetencijama odgovore na zadate pokazatelje učenja i budu u samom fokusu obrazovnog procesa. Na taj način, kreiranje sadržaja i nastavnih časova će imati veći uspjeh i zainteresiranost samih učenika za njihovo pohađanje i izvršavanje postavljenih zadataka. Dodatno samoobrazovanje i obrazovanje predmetnih nastavnika o upotrebi Zajedničke jezgre nastavnih planova i programa, koji su sačinjeni za sve STEM discipline od strane agencije APOSO jedan je od prvih koraka, potom slijedi prikupljanje i korištenje adekvatne literature za obrazovanje mladih u cilju poučavanja učenika jasno definisanim ishodima učenja  i indikatorima napredovanja za odgovarajuće razvojne uzraste , i na kraju učešće u stručnim aktivima škole na uspješnijoj realizaciji zadatih  ciljeva.

The post STEM u Bosni i Hercegovini appeared first on Bosanska Knjiga.

Piše: Lemana Terzimehić prof.

Rodna (ne)ravnopravnost u nastavi

Iako se čini, da je u 21. vijeku suvišno pričati o ovoj temi, svakodnevni događaji, komentari i sl. govore suprotno. Nikada nije bila veća i jača potreba za tim. Nedavno pročitah, da je stabilno samo ono društvo u kojem je žena ekonomski neovisna, samostalna. I otuda potreba, da o ovoj temi pišem u kontekstu odgoja i obrazovanja.

Kulturološki i tradicijski ženi je, na našim prostorima, dodijeljena uloga majke, domaćice. I u tome ne bi bilo ništa loše, posebno za žene koje odaberu takvu ulogu (za što imaju puno pravo), da nerijetko ne trpe ekonomsko nasilje, uz već ustaljena psihička i fizička nasilja. Neki_e će reći, da toga i nema u našoj sredini. No, zagrebemo li ispod površine, pomaknemo li se iz udobnosti urbanog života, u ruralna područja, pa čak i rubna područja urbanih centara, slika nije nimalo ugodna.

Poznato je, da djeca u ranom djetinjstvu najlakše i najbrže uče, pamte. Uče posmatrajući i oponašajući druge, najčešće starije. I šta to onda mogu naučiti, od nas, takvih?! Nažalost, ni škola, ni mediji ne nude neke pozitivne primjere. Nastavni planovi i programi oskudijevaju sadržajima o ljudskim pravima, ravnopravnosti. U udžbenicima su muškarcima dodijeljene, uslovno rečeno, jače uloge, dok ženama pripadaju uloge domaćica, njegovateljica, pripadnica krhkog, slabijeg spola. Mediji plasiraju priču o ženi kao objektu, a ne aktivnom sudioniku društvenih procesa i događaja. I iako se uporno, godinama, govori o neophodnim reformama, prilagođavanju potrebama društva, tržišta rada i sl., veoma malo se govori o potrebi apostrofiranja ljudskih prava, ravnopravnosti, generalno, a posebno rodne ravnopravnosti. Žena treba i mora imati jednake prilike i mogućnosti, kao i muškarac, ali ne samo zato što je žena, nego što joj u određenim okolnostima njene sposobnosti i kompetencije to daju za pravo.

I šta mi kao učitelji_ce, nastavnici_e možemo uraditi? Koje su naše mogućnosti u promoviranju ljudskih prava, sloboda i ravnopravnosti?

Prije svega, trebamo i moramo mijenjati sebe i svoja shvatanja. Govor i jezik koji koristimo, primjeri koje navodimo trebaju biti rodno osjetljivi. Svjedoci_kinje smo, da se u razrednoj nastavi veoma često koriste rečenice: Mama kuha. Nana plete. Tata čita novine. Doktor (a ne doktorica) brine o zdravlju ljudi. Kada vaš rječnik postane rodno osjetljiv, primijetit ćete kako učenici_e potpuno nesvjesno počinju raditi isto.

Nadalje, veoma je važno nastavne sadržaja obogatiti temama o uspješnim ženama u nauci, tehnici, sportu, umjetnosti, pa i ženama koje su obilježile istoriju. A jesu, ostavile su dubok i značajan trag svojim djelovanjem. Sa svojim učenicima-ama u II razredu, a povodom obilježavanja Dana žena, realizirala sam projekat Umjesto čestitke. Njihov zadatak bio je istražiti dostignuća žena u svijetu i kod nas, ko su žene naučnice, inovatorke, heroine. Njihovom oduševljenju nije bilo kraja kada su saznali šta su to sve izumile žene, koje podvige su postigle u prošlosti itd. Rezultate tog projekta možete pogledati na linku

https://www.youtube.com/watch?v=BgNbTWg2o-E&t=196s

U III razredu realizirali_e smo projekat Ko su one, u okviru kojeg smo problematizirali_e netipična ženska zanimanja (inžinjerka, maratonka, automehaničarka, rally vozačica, odžačarka…). Veoma je važno, kod učenika_ca razviti svijest, da ne postoji podjela na muška i ženska zanimanja. Nijedno zanimanje nije ekskluzivno pravo samo određenog roda, spola. Rezultate tog projekta možete pogledati na linku

https://www.youtube.com/watch?v=vSB47Ei_tAU&t=488s

Osim navedenog, u nastavni proces je neophodno:

1. uvesti teme o ljudskim pravima i slobodama, generalno,
2. teme o samopoštovanju i uvažavnju drugih i drugačijih, toleranciji,
3. razvijati svijest o vlastitom identitetu, jačati ličnost svakog pojedinca_ke,
4. razviti svijest o različitim oblicima diskriminacije, nasilja, nacionalizma, rasizma, seksizma te o potrebi prevencije i suzbijanja istih,
5. pripremiti, organizovati i realizirati interaktivne radionic za nastavnike_ce, učenike_ce, te roditelje_ke.

Ovo je samo inicijalna kapsula ka ostvarenju potpune ravnopravnosti žena i muškaraca. Sistem, zakonodavna, izvršna pa i sudska vlast trebaju realizirati zadatke iz svog domena djelovanja, a na šta ih obavezuju brojni međunarodni i akti Bosne i Hercegovine, a koji su za sada samo „mrtvo slovo na papiru“. Do tada, učinimo male korake, koji će dovesti ka velikim promjenama u svijesti onih zbog kojih smo tu!

„Rodna jednakost je više od sopstvenog cilja. Ona je preduslov za reduciranje siromaštva, promoviranje održivog razvoja i izgradnju dobre uprave.“ Kofi Annan

The post Rodna (ne)ravnopravnost u nastavi appeared first on Bosanska Knjiga.

The post Značaj boravka u prirodi za psiho-fizički razvoj djece appeared first on Bosanska Knjiga.

Priprema djeteta za polazak u školu

„Mama, tata, budite mi podrška!“

Na koji način najbolje pripremiti dijete za školu jedna je od većih dilema koje se javljaju kod roditelja. S polaskom u školu djeca se nalaze u nekim novim situacijama, trebaju se naviknuti na novu sredinu, upoznati sa vršnjacima, sklopiti nova poznanstava. Sve je to za dijete novina u njegovom životu. Prilikom polaska u školu i uključivanja u razred sve prethodno rečeno jako utječe na svako dijete.
Pri polasku u školu dijete se prvo susretne sa odvajanjem od roditelja, što djetetu koje nije išlo u vrtić može jako teško pasti. To prvo odvajanje može ali i ne mora biti stresno za dijete. Koncentracija pažnje i duže sjedenje na jednom mjestu, također, utječu na dijete i predstavljaju jednu novinu. Ograničavanje slobode u smislu dotadašnjeg slobodnog kretanja i navikavanje na neka nova pravila jako je teško u početku, ali poslije nekog vremena sve to postane dio djetetovog života. U novoj sredini djeca iskušavaju i razvijaju svoje sposobnosti.
Prije polaska u školu dijete je imalo stalnu pomoć i podršku od strane roditelja, međutim polaskom u prvi razred dijete se treba početi osamostaljivati i samo snalaziti u novonastalim situacijama. Ovdje napominjemo da je pomoć roditelja i dalje bitna, ali mnogo manje nego prije polaska djeteta u školu. Roditelji su u ovom slučaju najpotrebniji kao podrška svom djetetu u snalaženju.
Svako dijete individualno doživljava prve susrete sa školom. Iskustva učitelja nam pokazuju da su neka djeca vesela i nasmijana, dok neka djeca negoduju zbog odlaska u školu i to negodovanje često ispoljavaju jako emotivno, najčešće suzama. Neka djeca osjećaju strah i odbojnost, što je vidljivo prema činjenici da se ne žele odvojiti od roditelja te odbijaju ući u učionicu sami.
Roditelji su veoma bitan faktor u cjelokupnom odgoju i razvoju svog djeteta pa i u ovom segmentu, kada je u pitanju polazak u školu. Ukoliko roditelji svojoj djeci pričaju pozitivno o školi i odgojno-obrazovnom radu, veća je šansa da i dijete ima pozitivan stav prema školi i školskim obavezama. Imamo roditelja koji i sami nose u sebi negativan stav prema školi, potaknuti nekim neprijatnim iskustvima, pa otuda i dijete stvara negativan stav i odbojnost prema školi.
Roditelji kao primarni faktor odgoja djeteta mogu nam uvelike pomoći tako da kod svog djeteta prije polaska u školu razviju stav o školi kao o sretnom mjestu, gdje se može uživati i radovati i gdje se može zadovoljiti želja za znanjem.
Škola kao odgojno-obrazovna institucija pred djecu postavlja zahtjeve koji traže određenu zrelost. Spremnost djeteta za školu označava tjelesnu, emocionalnu, intelektualnu i socijalnu zrelost. Svi ovi uslovi nisu jednaki kod svakog djeteta pa se i tretiraju različito. O ovim razlikama trebaju povesti računa i roditelji i učitelji.
Tjelesnu zrelost djeteta, pri pregledu za prvi razred, ispituje doktor. Pri pregledu djeteta utvrdi se koliko je dijete u mogućnosti izdržati tjelesne napore npr.: nositi torbu, duže pješačiti, sjediti u klupi. Za pisanje mu je potrebna usklađenost (koordinacija) velikoga broja mišića nadlaktice, podlaktice i šake. Također, ispituju se vid i sluh.
Intelektualna zrelost obuhvata razvoj govora i jezika, mogućnost koncentracije (šestogodišnjak bi se trebao moći koncentrirati 15 do 20 minuta), razvijenost opažanja i pamćenja itd.
Emocionalna zrelost pokazuje nam koliko je dijete spremno razumjeti da je dobro nekad i pogriješiti te da zbog neuspjeha neće posustati.
Socijalna zrelost podrazumijeva prilagodbu djeteta za grupu, stvaranje prijateljstava, interakciju sa vršnjacima.
Kako znamo da li je dijete spremno za školu?
Jedan od pokazatelja spremnosti je koncentracija. Ako se dijete može koncentrirati na priču ili na samostalan rad, ovo je dobar preduslov za školu. Ukoliko dijete ima vlastitu maštu te zna prepričati neku priču i to nam je pokazatelj spremnosti djeteta za polazak u školu. Roditelji često naprave grešku pri pripremi djeteta za školu forsirajući dijete da nauči slova i brojeve i jednostavne računske operacije. Naučiti slova i brojeve nije preduslov spremnosti djeteta u školu.
Od roditelja se najviše očekuje da budu strpljivi, da pažljivo slušaju i osluškuju, što njihovo dijete priča, o čemu želi razgovarati. Svaka rečenica u ovom periodu je jako bitna i važno je da znamo sve o životu svog djeteta van kućnog praga.
Ukoliko roditelji primijete da kod djeteta postoje određene poteškoće, potrebno je odmah obavijestiti učitelja/icu. Ukoliko se desi da učitelj/ica primjeti određene teškoće kod djeteta, obavezan/na je upoznati roditelje sa saznanjem i pružiti podršku, prije svega djetetu, ali i roditeljima.
Roditelji često odbijaju saznanje da njihovo dijete ima određenu poteškoću, ali svaki vid pomoći je jako bitan za dijete te što prije prihvate određenu teškoću, veće su šanse za savladavanje iste. Pomoć stručnjaka defektologa ili logopeda od velike je važnosti za djecu koja pokazuju određene teškoće u govorno-jezičkoj komunikaciji, ali kada je ukazana na vrijeme može se i savladati. Kod svih poteškoća bitno je da roditelj postupa sabrano i ne optužuje dijete upravo kad ono treba puno podrške i razumijevanja.
Jedna od bitnih stvari u svemu je i prihvatanje djeteta i njegovih sposobnosti. Svako dijete je individua za sebe i ni jedno dijete ne može pokazivati najbolje rezultate iz svih aktivnosti. Prihvatiti dijete kao individuu znači ne pokušavati preko djeteta ostvarivati svoje želje i ambicije. Često smo u prilici da čujemo frazu „Kad nisam mogao/la ja nek on ili ona ima to i to“, što može biti pogrešan korak u odgoju i razvoju djeteta. Zatim rečenica tipa „Ugledaj se na brata/ sestru, komšiju, kako oni mogu“, može biti itekako stresna za dijete upravo iz razloga što je svako dijete posebno na svoj način i što su njegovi/njeni talenti drugačiji. Ne smijemo ponižavati dijete ovim izjavama nego mu biti podrška u njegovom razvoju.
Saradnja roditelja sa učiteljima je jako važna i predstavlja okosnicu njegovog uspješnog razvoja. Ukoliko je saradnja pozitivna i dijete će sretnije dolaziti u školu.
Dragi mama, tata, učitelji, posvetite se djeci, pohvalite i podržite napor – to će ih motivirati i dati im vjetar u leđa za sve što ih čeka u njihovoj budućnosti.

The post Priprema djeteta za polazak u školu appeared first on Bosanska Knjiga.